Proizvodnja električne energije iz vetra je jedan od najdinamičnijih energetskih sektora koji sa uspehom zamenjuje stare tehnoligije koje zagađuju životnu sredinu. Prema podacima za kraj 2011. godine, do sada je širom sveta instalirano na stotine hiljada vetroturbina ukupnog kapaciteta od približno 238 GW (238.000 MW).
Lideri u proizvodnji vetroenergije su Evropska Unija, Kina i SAD. SAD su u periodu od 2007 – 2009. uspele da dupliraju instalirane kapacitete, sa 17 GW na 35 GW, da bi ih krajem 2011. uvećale na gotovo 47 GW. Čista i sigurna proizvodnja energije iz vetra omogućila je razvoj velikih projekata poput Vetroparka Roscoe u Teksasu (najveći vetropark u svetu, kapaciteta 780 MW). U Evropi pioniri na polje vetroenergije su Nemačka (29.060 MW), Španija (21.674 MW), Italija (6.747 MW), Francuska (6.800 MW), i Britanija (6.540 MW).
Tokom 2011. širom EU instalirano je novih 10.281 MW kapaciteta energije iz vetra. Energija vetra je obnovljivi izvor energije sa trenutno najbržim rastom u ovom sektoru energetske proizvodnje u EU. Što se tiče udela vetra u ukupnim novim kapacitetima u 2001. godini u oblasti energetike u Evropi, vetar je na trećem mestu, posle solarne energije i odmah posle gasa na drugom mestu. Nemačka, zemlja poznata po svom striktnom i specifičnom pristupu investicijama imala je 2009. godine 19.460 instaliranih turbina, ukupnog kapaciteta 27 GW, a 2011. preko 29 GW. U ovoj zemlji je isplanirano da se do 2020. godine kapacitet vetra uveća na 40 GW. Ovaj primer govori da je zelena tehnologija kada se koristi u velikom obimu isplativa i efikasna. Drugi primer je Danska, koja više od 25 procenata svojih potreba za energijom pokriva iz energije vetra, a ima u planu da se ovo popne na 50 procenata do 2020. godine.
Najveći evropski vetropark Fantanele (Rumunija) počeo je proizvodnju 22. februara 2010. godine. Continental Wind Partners, investitor i u projektu vetroparka Čibuk u Kovinu, odgovoran je za njegovu pripremu i implementaciju. Kapacitet vetroparka Fantanele je 600 MW.
Dalji razvoj vetroenergije potreban je i iz ekoloških i iz ekonomskih razloga. Prema proračunima Međunarodne energetske agencije, već 2015. energija vetra biće jefitnija nego tradicionalna energija. I u ovom trenutku vetar Evropi štedi 6 milijardi evra godišnje, sumu koja bi, da nema vetra, bila potrošena na konvencionalne izvore energije.
Izvor: Evropsko udruženje za energiju vetra (EWEA)
Energetske potrebe u Srbiji zadovoljavaju se velikom većinom (oko 68 procenata) iz termoelektrana, dok se ostatak energije proizvodi iz velikih hidroelektrana. Većina energetskih postrojenja su stara i neefikasna i sa ogromnim emisijama štetnih gasova. Najzastupljeniji energent je ugalj, veliki emiter ugljen dioksida i tako veliki zagađivač koji ozbiljno ugrožava zdravlje ljudi i doprinosi klimatskim promenama. Za tradicionalne energente smatra se da su jefitni, samo zato što u njihovu cenu nisu direktno uračunati faktori kao što su zdravlje, zagađenje, globalno otopljenje, energetska zavisnost. Iako nisu uračunati, društvo ih svejedno plaća. Nije daleko dan kada će i Srbija potpasti pod direktivu Evropske unije prema kojoj će termoelektrane i druga slična energetska postrojenja morati da plate emisiju CO₂. Kada se to desi, procenjeno je da će energija iz uglja biti skuplja od energije iz vetra.
Kao kandidat za članstvo u EU, Srbija će morati da prihvati obavezujuće zacrtane ciljeve na polju obnovljive energije. U interesu je Srbije da se ovim ciljevima prilagodi na najjednostavniji, najčistiji, i što je najvažnije, najjeftiniji način.
Razvoj sektora vetroenergije privlači i privući će ozbiljne strane investicije u Srbiju, i kreiraće na stotine, a ako ovaj razvoj bude dinamičan možda i hiljade novih radnih mesta. Ovako proizvedena energija može postati i izvozni proizvod. Svako odlaganje razvoja sektora obnovljivih izvora energija imaće svoju veliku cenu u budućnosti.
Područje opštine Kovin izabrano je zbog kombinacije nekoliko povoljnih faktora: potencijala vetra, malih ekoloških rizika i povoljne infrastrukture. Na izbor tačne lokacije vetroparka uticali su sledeći faktori:
- dobar potencijal vetra utvrđen merenjima
- dobar pristup putevima
- dobar pristup sistemu prenosa električne energije
- minimalan uticaj na životnu sredinu (procenjen na osnovu nekoliko sprovedenih ekoloških studija)
Kompanije odgovorne za projekat vetroparka Čibuk su Vetroelektrane Balkana (WEBG) i Continental Wind Serbia (CWS). Strateški partner je američka firma Continental Wind Partners (CWP) koja obezbeđuje međunarodno iskustvo i finansijska sredstva za razvoj projekta. Na razvoju projekta po najvišim standardima, CWP obično radi u saradnji sa lokalnim kompanijama i opštinama.
CWP funkcioniše internacionalno iz svojih lokalnih kancelarija. Vizija i misija kompanije je da se fokusira na tržište gde je korišćenje energije vetra tek u začetku kako bi svojim iskustvom i znanjem doprineli razvoju te oblasti. Tako je kompanija trenutno angažovana na izgradnji nekoliko objekata u Rumuniji, od kojih je najznačajniji projekat Fantanele, koji je najveća kopnena vetroelektrana u Evropi, sa kapacitetom od 600 MW. Pored ovog projekta, CWP radi i na projektu kapaciteta 400 MW u Poljskoj i oko 3.000 MW u Australiji i Novom Zelandu. CWP preko svojih lokalnih kancelarija garantuje:
- ekstenzivno iskustvo – najbolje međunarodne prakse primenjene u investicijama na lokalnom niovu
- globalne standarde – najveći kvalitet rada u dizajniranju i primeni projekta
- najnoviju tehnologiju – pristup poslednjim inovacijama u sektoru.
CWP i Vetroelektrane Balkana ulažu veliki trud da bi ovaj projekat bio:
- povoljan za životnu sredinu
- ekološki orijentisan
- koristan i profitabilan za lokalnu zajednicu.
Tipičan vetropark sa oko 40 turbina zauzima površinu od 40 kvadratnih kilometara, ali samo mali deo zemljišta (oko 1%) zauzimaju turbine i pristupni putevi. Najveći deo zemljišta ostaje slobodan za poljoprivredu. Investitor će voditi brigu o bezbednom radu turbina bez uticaja na obradu zemlje.
Sve prethodne studije su pokazale da vetroturbine ni na koji način ne utiču na useve i oni mogu biti uzgajani na razdaljini od samo 5 – 6 metara od stuba turbine. Nema nikakvih podataka o tome da bi rad vetroturbina mogao umanjiti vrednost zemljišta na području vetroparka. Važno je uvek imati na umu da će zemlja nastaviti da se koristi i obrađuje i tokom i nakon okončanja rada vetroparka.
Nedavne studije pokazale su da vetroturbine ustvari poboljšavaju useve u okolnom području. Pored toga što proizvode čistu električnu energiju, vetroparkovi kreiraju efekat hlađenja i umanjuju vlažnost, stvarajući bolje uslove za rad poljoprivrednih kultura tokom toplih i vlažnih dana. Vetroturbine ne samo da štite useve od bolesti, već i poboljšavaju vezivanje ugljen dioksida u procesu fotosinteze.
Energija vetra za razliku od tradicionalnih izvora energije kao što su ugalj ili nafta, ne emituje toksične hemikalije, ne stvara smog ili nitro okside, i ne emituje sumpor dioksid kao uzročnika kiselih kiša. Pomenuti zagađivači su uzročnici astme, srčanih i respiratornih oboljenja i uvećavaju rizik od kancerogenih bolesti. Oni takođe zagađuju i vodu i zemljište. Energija vetra je najčistija i najbezbednija energija. Prema rezultatima studije koju je objavila Svetska zdravstvena organizacija 2004. godine, što se tiče uticaja na opšte zdravlje, energija vetra je najbolja energija. Inače, investitor je sproveo sve potrebne studije o uticaju i efektima vetroparka po zdravlje - o uticaju svetla i senke, o buci ili stroboskopskim efektima, ultrazvuku i magnetnom polju. Svi podaci pokazuju da rad vetroparka nema negativnih uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Konstruisan po svim zakonskim odredbama u Srbiji i u EU, vetropark će biti bezbedan za stanovnike i životnu sredinu.
Vetropark Čibuk je jedna od najinovativnijih investicija ovog tipa. Projekat će biti opremljen novim turbinama vrhunskog kvaliteta, koje emituju vrlo nizak nivo buke i sa tehnološki vrhunskim kontrolnim sistemima koji je redukuju. Vrhunska bezbednost turbina biće obezbeđena redovnim kontrolama, pregledima i merenjima instalacija. Kao odgovoran investitor CWS poštuje sve tehničke uslove i zahteve, uključujući i one koji se odnose na zaštitu od groma i vatre.
Turbine su konstruisane tako da rade u različitim vremenskim uslovima. Elise su napravljene od karbonskih vlakana i obložene specijalnim namazom boje što minimizira skupljanje leda kada je turbina u pokretu. Ova tehnologija koristi se već godinama u avijaciji, baš za sprečavanje ovakve štete. Pored toga, radi dodatne bezbednosti, napredna tehnologija omogućava stalni monitoring rada turbine senzorima koji detektuju i najmanje promene na elisi, i zaustavljaju je automatski kada se takve promene pojave. Prema tome, možemo imati uvid u svako stanje elise, baziran na aktuelnim tehničkim podacima. Zbog ovog i mnogih drugih razloga, vetropark Čibuk biće u svakom smislu bezbedan.
Stroboskopski efekat ili treperenje senki nastaje kod ljudi kada se sunce ubrzano i stalno zaklanja i otkriva, kao na primer kada vozite putem koji je oivičen drvoredom, ili kao kada je sunce nisko i iza turbine u pokretu. Smatra se da efekat nije prijatan, ali da ne oštećuje zdravlje.
Kada su vetroparkovi u pitanju, ovo se odnosi posebno na doživljaj u naseljnom mestu, kada je sunce tri stepena ili više iznad horizonta (kod niskog intenziteta sunca vrlo je slab). Efekat je naravno ublažen zgradama ili vegetacijom, i drugim preprekama koje nadkriljuju, mada se to ne uzima u obzir kod procena da li će se javiti ovaj efekat.
Analize rezultata pokazuju da je plan vetroparka Čibuk usklađen sa minimiziranjem rizika od treperenja senki u naseljenim područjima.